Dok smo još uvijek u izolaciji, a nakon što smo došli k sebi nakon potresa, nastavljamo seriju blogova pripremi javnog nastupa. Tema ovog bloga je peti korak pripreme, odnosno prikupljanje argumentacije koju ćemo objasniti upravo na aktualnom primjeru pandemije. Nakon što smo u zadnjem blogu o pripremi javnog nastupa govorili o važnosti i o oblikovanju ključne poruke, stigli smo do drugog iznimno bitnog dijela svakog javnog nastupa, a to je argumentacija. Sve svoje tvrdnje, teze ili stavove treba potkrijepiti dokazima, odnosno valjanom i čvrstom argumentacijom. No, treba naglasiti da niti jedan retorički argument nije apsolutan te da se svaki argument može pokušati oboriti. Primjerice, ako govorimo o brojkama i statistici kao o argumentima, svaka se brojka može sagledati iz različitih uglova koji mogu imati različit kontekst te zato brojka sama po sebi, bez nužne interpretacije, ne mora uvijek biti valjan i čvrst argument. Dapače, brojkama se itekako fino i suptilno može manipulirati, kao i emocijama.

Kako onda valjano argumentirati?

1. Definirajte pojmove
Koliko puta ste svjedočili javnoj ili privatnoj raspravi u kojoj nakon nekog vremena sudionici spoznaju da unatoč tome što koriste iste termine zapravo misle na potpuno različite stvari? Ne sumnjam da kao i ja neprekidno to primjećujete u svojoj okolini. Riječi kao takve gotovo nikada nisu jednoznačne jer svatko od nas ima vlastiti sustav filtriranja stvarnosti i informacija oko sebe te je zato na početku svakog uvjeravanja ili raspravljanja iznimno važno definirati ključne pojmove. Primjerice, u jeku aktualne situacije s pandemijom virusa, u raspravi o tome treba li npr. na nacionalnoj razini proglasiti karantenu ili mjere samoizolacije, trebalo je najprije usko definirati što to karantena/samoizolacija jest, i još važnije, što to nije. U suprotnom, ostavljamo mogućnost bezbroj interpretacija te je zato rasprava de facto u startu onemogućena.

2. Koristite činjenice, relevantna istraživanja i argumente autoriteta
S obzirom da je argumentacija zdravorazumski proces uvjeravanja, valjana argumentacija počiva na razumu i logici. Zato su već provjerene i dokazane činjenice te istraživanja potekla iz relevantnih izvora snažni argumenti. No, kada govorimo o činjenicama, važno je razlikovati dokazane činjenice od činjeničnih tvrdnji. S jedne strane, činjenica je ono što je već provjereno i dokazano te se više ne propituje. S druge strane, činjenična tvrdnja je tvrdnja koja se tek treba argumentirati da bi se s vremenom potvrdila i postala činjenicom. Na primjer, činjenica je da se Zemlja vrti oko Sunca. To je naravno nekada davno bila činjenična tvrdnja, ali je s vremenom dokazano da je tvrdnja istinita te je ona tako postala činjenicom. U kontekstu aktualne krizne situacije, činjenična bi tvrdnja mogla biti tvrdnja da će cijene stanova u Zagrebu pasti u sljedeća dva mjeseca. Tu tvrdnju tek trebamo dokazati da bi ona jednom možda postala činjenica. Svaki put kad u javnom prostoru čujete rečenicu koja započinje s ”Činjenica je da…”, dvaput promislite radi li se o pravoj činjenici ili o činjeničnoj tvrdnji.

Nadalje, u argumentaciji se poželjno koristiti i relevantnim istraživanjima koja potvrđuju ono što tvrdite. Ta istraživanja mogu biti znanstvena, ali mogu biti i istraživanja javnog mnijenja. Međutim, iznimno je važno paziti da istraživanja dolaze iz relevantnih i pouzdanih izvora. S obzirom na to, ako u javnom prostoru čujete rečenicu koja kaže ”Istraživanja su potvrdila…” ili ”Prema jednom istraživanju…”, dvaput promislite, provjerite i odlučite vjerujete li izvoru. Jednako tako, kada vi koristite istraživanje u svrhu argumentacije, naglasite izvor kako bi ga publika mogla provjeriti i uvjeriti se u vjerodostojnost podataka.

Velika argumentacijska snaga također leži i u takozvanim argumentima autoriteta. Činjenica jest da nismo svi stručnjaci za svako područje te da postoje teme o kojima je nemoguće raspravljati i donositi zaključke bez mišljenja stručnjaka. U biti, u takvoj se situaciji upravo i nalazimo. U jeku je pandemija i potrebno je brzo donošenje odluka kako bi se pandemija usporila i u konačnici zaustavila. S obzirom da nismo svi doktori znanosti i doktori medicine ni epidemiolozi i ne razumijemo u potpunosti razmjere pandemije, odlučivanje smo prepustili Stožeru civilne zaštite, odnosno autoritetima za ovu temu. Dakle, argument autoriteta je korištenje izjava i mišljenja nekoga tko je dokazano stručan u određenom području te također predstavlja snažan argument.

3. Koristite primjere i usporedbe
Primjeri koji potvrđuju ono što tvrdite uvijek su izvrsni za osnaživanje argumentacije. Na primjer, u trenutku kada se korona virus proširio po cijelom svijetu, mnogi su čelnici država kao argument za potpunu ili djelomičnu karantenu uzimali primjer Kine koja je brzom reakcijom i općom karantenom u relativno kratkom roku pobijedila virus i ostala na niskom broju umrlih u epidemiji. Zato, u svojoj argumentaciji koristite kako primjere dobre, tako i primjere loše prakse, ako idu u prilog onome što tvrdite.

Nadalje, usporedbe su kao i primjeri izvrstan način za osnaživanje argumentacije. Pokazat ću to također na aktualnom primjeru… Stožer za civilnu zaštitu trenutno argumentira i dokazuje kvalitetu propisanih mjera upravo kroz uspoređivanje s drugim državama koje nisu na vrijeme propisale mjere karantene ili socijalnog distanciranja te se sada bore sa kolapsom zdravstvenog sustava i s ogromnim brojem umrlih (primjerice Italija ili Španjolska). S druge strane, usporedba može biti i figurativna. Npr., figurativna usporedba bi bila: ”Vještina javnog nastupanja je kao vještina vožnje automobila. Prvi put kad smo sjeli u automobil teško da smo znali kako uskladiti sve elemente vožnje i pritom još biti opušteni. Međutim, s godinama vožnje, s praksom i vježbom postali smo bolji vozači i ne razmišljamo više o svakom elementu vožnje, sada jednostavno vozimo i ne razmišljamo previše. Isto je i s javnim nastupom i njegovim elementima.” Argumenti ”skriveni” u primjere i usporedbe, bile one figurativne ili ne, izrazito su efektni i pamtljivi u argumentaciji.

4. Pozivanje na emocije
Iako sam navela da je argumentacija zdravorazumski proces uvjeravanja, važno je istaknuti da čovjek nije isključivo razumsko već i emocionalno biće te nas se zato najbolje uvjerava kombinacijom racionalnih argumenata i pozivanja na emocije. Važno je istaknuti da tradicionalna retorika smatra da je pozivanje na emocije argumentacijska pogreška, odnosno da emocije služe kao diverzija s racionalnih argumenata u svrhu manipulacije i lakšeg uvjeravanja. Međutim, suvremeni teoretičari argumentacije smatraju da nije uvijek tako te da postoje teme i konteksti u kojima emocije mogu biti legitimni argumenti. Primjerice, ako govorimo o izbjeglicama i raspravljamo o tome koliko bi Hrvatska izbjeglica trebala primiti. Naravno da uvijek valja iznositi racionalne argumente koji će biti osnova naše argumentacije, no je li uopće moguće i moralno o takvoj temi raspravljati bez uzimanja emocija u obzir? Opet ću povući paralelu s trenutnom pandemijom u kojoj se nalazimo. Uz sve racionalne argumente kojima nas se uvjerava da trebamo poštovati socijalnu distancu i ostati doma, pojavio se i jedan ”emocionalni” argument koji je valjan za ovaj kontekst. On bi zvučao otprilike ovako: ”Ako već ne želiš ostati doma zbog samoga sebe, ostani doma zbog svojih bližnjih i zbog svih onih koji trenutno rade od jutra do mraka i žrtvuju sebe kako bi zaustavili pandemiju.” Dakle, ovo je argument pozivanja na solidarnost i na društvenu odgovornost. Ono što želim istaknuti kada govorimo o emocijama u argumentaciji jest da ako koristite pozivanje na emocije ono mora biti izneseno uz racionalnu argumentaciju i na taj je način osnaživati. Samo pozivanje na emocije bez drugih argumenata nije valjana argumentacija.

Pa da na samom kraju zaključimo… Argumentacija je zdravorazumski proces uvjeravanja te valjana argumentacija počiva na provjerljivim činjenicama (ne na činjeničnim tvrdnjama), na istraživanjima iz relevantnih izvora te na argumentima autoriteta za određeno područje. Kako biste osnažili svoju argumentaciju i osigurali njenu pamtljivost, koristite se primjerima i usporedbama koje idu u prilog vašoj tvrdnji. Iako je argumentacija zdravorazumski proces, čovjek je i racionalno i emocionalno biće te ga nas se zato najbolje uvjerava kombinacijom razuma i osjećaja. Figurativno rečeno, poželjno je da racionalni argumenti budu kralježnica argumentacije, a pozivanje na emocije mišići koji je podupiru i pojačavaju. Zato, najprije se pobrinite da je kralježnica uvijek čvrsta i uspravna, a onda i da su mišići osnaženi. 🙂