”Ako je trajanje govora 10 minuta, treba mi tjedan dana da se pripremim. Ako je trajanje govora 15 minuta, trebaju mi 3 dana da se pripremim. Ako je trajanje pola sata, trebaju mi dva dana da se pripremim. A ako je trajanje neograničeno, mogu početi odmah.”

Ovo je bio odgovor američkog predsjednika Woodrowa Wilsona na pitanje koliko mu je vremena potrebno za pripremu svojih govora. Iako se možda na prvu ne čini logičnim, itekako je točno da je za kraću govorničku formu potrebno više vremena za pripremu. Naravno, pod pretpostavkom da je govornik stručan u temi o kojoj treba govoriti.

Zašto je tako? Ključna riječ je – selekcija. Logično, selekcija informacija zahtijeva vrijeme. Zato je u načelu za kraće govorničke forme potrebno više vremena za pripremu nego za one dulje. Naravno, ako želimo da naš nastup bude uspješan, pamtljiv i da postigne zadani cilj. Jer, potrebno je pomnije i dulje razmišljati o tome što je zapravo bitno, a što nije.

Kad kažem bitno, bitno u kontekstu publike koja će vas slušati. Zato je krucijalno prilikom selekcije informacija misliti o publici. Jer informacije selektirate za njih, kako biste njima prenijeli svoju ključnu poruku i postigli određeni cilj. Ne selektirate informacije za sebe, ne uvjeravate sami sebe svojim govorom i zato je jako važno na pameti imati publiku i njihove stavove, vrijednosti, uvjerenja i preferencije. Zato je poznavanje i profiliranje svoje publike (2. korak pripreme nastupa) od iznimnog retoričkog značaja i svaki dobar govornik publiku uvijek ima na umu.

Zamislite selekciju sadržaja kojeg ste prikupljali kao pripremu večere za svoje prijatelje. Hoćete li za večeru prijateljima pripremati samo ona jela koja vi osobno najviše volite? Ili ćete promisliti koje su njihove preferencije i što oni vole jesti? Vjerojatno ovo drugo. Isto je i sa selekcijom informacija prilikom pripreme vašeg nastupa. Morate razmisliti što publika ”voli jesti”, kako biste znali što ćete ”servirati”. Kada kažem selekcija informacija mislim na sav sadržaj kojeg ste do sada prikupili: argumente, priče, primjere, anegdote, usporedbe… Važno je odvagnuti što ćete ispričati i što će kod publike imati najveći efekt, a što ne.

Često se susrećem s poslovnim ljudima koji prilikom pripreme prezentacija upadnu u sljedeću zamku: ”Moj dio traje 5min, lako ja to pripremim brzinski za 10ak min.” Kada su važni sastanci i teme u pitanju, takve situacije često završe tako da se zbog manjka pripreme prekorači dogovoreno vrijeme i govori dulje od planiranog, primjerice produlji s 5 na 10 ili 15min. Na prvu to ne djeluje strašno, ali što je potencijalna opasnost? Zbog toga se često produljuje trajanje cijelog sastanka, kasne sljedeći zakazani sastanci, u konačnici kasne zadaci, kasne rezultati, a u tome svemu sudionicima lagano raste nervoza i frustracija… Da ne govorimo o činjenici da ćete vjerojatno kao govornik na taj način izgubiti interes i fokus svoje publike jer smo svi kao slušači postavljeni tako da osjetimo prekoračanje govornikovog zadanog vremena.

Kako onda selektirati informacije za publiku?
Poanta je da odvojite i naglasite ono što je bitno od onoga što za publiku nije bitno ni relevantno. Najprije, popišite sve argumente, priče, primjere, anegdote, usporedbe i sl. koji idu u prilog i podupiru ono što tvrdite i želite prenijeti publici. Zatim, vratite se na drugi korak pripreme i ciljano razmišljajte što bi od navedenog moglo imati najveći utjecaj na vašu publiku, s obzirom na podatke koje imate o publici. Zatim, promislite o vremenu kojeg imate na raspolaganju te koliko argumenata, priča ili primjera uopće ima smisla ispričati u zadanom vremenu. No zapamtite, kada odaberete što želite uvrstiti u vaš govor, obavezno odabrani sadržaj izgovorite i snimite kako biste izmjerili vrijeme i znali koliko otprilike izvedba traje. Na taj način tijekom same pripreme prevenirate potencijalno prekoračenje vremena. Ovaj je korak bitan jer nikad ne znate koliko natuknice napisane na papiru traju u govornom obliku jer pisani jezik nije isto što i razgovorni jezik. Nadalje, ako imate kratko vrijeme izlaganja, radije ispričajte jednu efektnu priču koja će prenijeti vašu poruku i ostati upamćena, nego da ofrlje ispričate 3 priče samo da biste ih ispričali. Bolje kvaliteta, nego kvantiteta. Zapamtite, ne želite publiku zasuti morem informacija (ma koliko god zanimljive one bile), želite prenijeti srž izlaganja na efektan i sažet način kako biste osigurali pamćenje kod publike.

Za kraj, zlatno pravilo retorike glasi: ”Manje je više!”. Zapamtite, kvaliteta je u retorici ispred kvantitete. Osvijestite važnost poznavanja publike kojoj se obraćate, važnost postavljanja cilja koji želite postići kako biste mogli kvalitetno selektirati informacije koje ste prikupili. Svi navedeni elementi zajedno čine jedinstven sustav i svi međusobno utječu jedan na drugi. Dodatno, za kvalitetnu selekciju potrebno je vrijeme tako da je očekivano da će vam za kraći nastup trebati više vremena kako biste kvalitetno selektirali informacije za publiku. Imajte to na umu kad sljedeći put dobijete priliku negdje govoriti 3-5 minuta. 😊