Kao pripremu za ovaj blog, potaknula sam nekoliko svojih prijatelja/ica da se prisjete javnih nastupa koji su ih se dojmili, bilo uživo ili online, i zamolila ih da pronađu što je to što im je zajedničko. Zanimalo me što misle koja je to jedna stvar zajednička svim dobrim javnim nastupima. Pitala sam ih: ”Kad biste mogli izdvojiti jednu stvar bez koje nijedan javni nastup ne može biti dobar, što bi to bilo?”
Odgovori koje sam dobila bili su razni… Nekolicina je rekla da je za dobar i pamtljiv nastup presudan sam govornik, odnosno strast koju prenosi svojom izvedbom. Neki su rekli da je presudan dobar sadržaj, u smislu zanimljivih i relevantnih informacija o temi i korištenja storytellinga kao retoričkog alata. Neki su rekli ”važno mi je da priča ima glavu i rep”. Eeeeeee to, da ima glavu i rep, to sam čekala. ?
Sve što sam sam čula među njihovim odgovorima igra važnu ulogu u kvaliteti javnog nastupa, no postoji ta jedna posebno bitna stavka koja je zajednička apsolutno svakom dobrom javnom nastupu, i to je upravo ovo ”glava i rep”. To je – logička struktura izlaganja.
Zato danas govorimo o 7. (Odaberi strukturu) i 8. (Strukturiraj izlaganje po odabranoj strukturi) koracima kvalitetne pripreme javnog nastupa, odnosno o logičkom strukturiranju sadržaja. Kao što znate, 6. korak pripreme odnosio se na selekciju prikupljenih informacija, a sada je vrijeme za raspoređivanje, tj. strukturiranje izlaganja. Ovaj proces možete zamisliti kao slaganje Lego kockica. Najprije ste sve Lego kocke izvadili iz kutije i stavili pred sebe (to je prikupljanje argumenata i informacija koje želite iskoristiti). Zatim ste selektirali kockice tako da otprilike vidite gdje koji dio treba ići. Nakon što ste ih selektirali počeli ste graditi i ta dva koraka dala su vam strukturu.
Kad je retorika u pitanju, važno je reći da su brojni načini za učinkovito strukturiranje. Postoje brojne zanimljive strukture kojima se možete poslužiti ovisno o tematici i cilju vašeg izlaganja. Primjerice, ako je u pitanju stručna konferencija ili seminar, vjerojatno ćete se poslužiti klasičnom trodijelnom strukturom govora. Ako je u pitanju prodajna prezentacija, vjerojatno ćete se poslužiti prodajno-motivacijskom strukturom. Ako je u pitanju sadržaj za kojeg su važne vremenske odrednice, poslužit ćete se kronološkom strukturom. Ako je u pitanju motivacija tima, poslužit ćete se nekom od brojnih storytelling struktura i ispričati priču.
Kao što vidite, odabir strukture ovisi o tipu izlaganja i o cilju kojeg želite postići. S obzirom da postoji puno različitih struktura, za vas izdvajam dvije osnovne kojima se i sama najčešće koristim.
1. KLASIČNA TRODIJELNA STRUKTURA (uvjeravajuća)
2. STRUKTURA KROZ 4 PITANJA (prodajno-motivacijska)
Danas ću govoriti o ovoj prvoj, klasičnoj trodijelnoj strukt
1. KLASIČNA TRODIJELNA STRUKTURA
Kao što samo ime kaže, ova struktura sastoji se od 3 dijela:
a) UVOD
b) GLAVNI DIO
c) ZAKLJUČAK
Što se obujma dijelova tiče, uvod zauzima cca 1/4 izlaganja, glavni dio 2/4 i zaključak 1/4.
Uvod je izrazito bitan dio svakog nastupa jer je tada pažnja publike na najvišoj razini i važno je tu pažnju i zadržati. Osim pozdrava i predstavljanja (koje često nije nužno!), u tom kratkom početnom dijelu izlaganja potrebno je zadovoljiti nekoliko ključnih točaka. Najprije, nužno je ostaviti dobar dojam na publiku i steći njihovu naklonost prema vama kao prema govorniku. Dodatno, potrebno je publiku uvesti u temu i zainteresirati je za sadržaj. Pitate se kako to učiniti? Možete ispričati kratku priču, anegdotu, možete postaviti pitanje publici (zatvoreno ili retoričko) ili možete iznijeti neki zanimljiv podatak. Ako ste duhoviti, možete se poslužiti i humorom koji je uvijek dobrodošao. Iako, važno je da ste šale provjerili s ”testnom” publikom kako biste bili sigurni da se nećete samo vi smijati. ? Kojim god da se retoričkim efektom poslužite, važno je da ga možete povezati s vašom temom da kasnije lako možete nastaviti. Dodatno, u uvodu je pravi trenutak za prvi put izreći svoju ključnu poruku.
O glavnom dijelu neću duljiti jer se on odnosi na argumentaciju ključne poruke, a argumentaciji smo posvetili cijeli 5. korak pripreme. Bilo da su argumenti racionalni, emocionalni ili imate obje vrste, dobro je znati koji je argument za vašu konkretnu publiku najsnažniji, a koji je najslabiji. Primjerice, ako imate 3 argumenta od kojih je argument 1 najslabiji, a argument 3 najjači; mudro ih je iznijeti sljedećim redoslijedom: argument 2-argument 1-argument 3.
Kad ste iznijeli sve argumente, vrijeme je za zakucavanje! Točnije, vrijeme je za zaključak. Često sam svjedočila nastupima u kojima zaključak ili izostane ili je slab i zato cijelo izlaganje ostane visjeti u zraku, što nikako nije dobro jer zbunjuje publiku i oduzima snagu vama kao govorniku i vašoj ključnoj poruci. Zato, evo formule za dobar zaključak: ponoviti ključnu poruku, sažeto ponoviti glavne točke argumentacije, pozvati publiku na akciju te završiti efektnim završetkom koji može biti citat, priča, video, slika… Važno je da u zaključku ne uvedete neki novi argument ili ne daj bože novu temu. Zaključak je tu da sumirate i finalizirate ono o čemu ste do tada govorili, da pozovete publiku na akciju i ostavite ih u željenom stanju i atmosferi.
Za kraj, zapamtite da ne postoji dobar govor bez dobre logičke strukture. Struktura je ta koja izlaganju daje smisao i jasnoću. Strukturiranje javnog nastupa jedna je vrsta arhitekture, a vi ste arhitekti i na vama je hoćete li izgraditi kuću od papira ili Taj Mahal.
Sljedeći put nastavljamo i govorimo o strukturi kroz 4 pitanja, stay tuned! ?