coin-dollar map2

Komunikacijske vještine

Predrasude oko poslovne komunikacije i osoba oštećenog sluha

Ciceron

02.04.2019

Jeste li znali da na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studenti diplomskog studija fonetike biraju jedan od tri smjera: govorništvo, rehabilitaciju govora i slušanja ili znanstveno usmjerenje fonetike? Naše Ciceronke, Mirela i Nika, obje su fonetičarke s diplomom FFZG-a koje se danas bave edukacijom iz područja govorništva i komunikacije. No, velik dio fonetike kao znanosti odnosi se na rehabilitaciju govora i slušanja. Smatramo da su slušanje i razumijevanje osnovne ljudske potrebe te da danas u društvu i dalje postoji stigma kada govorimo o osobama s oštećenjem sluha. Svi smo ljudi od krvi i mesa i imamo predrasude, ali važno je biti svjestan i informiran te se opomenuti i zapitati pred tim istim predrasudama. Upravo s tim ciljem dijelimo tekst Tanje Kućinić koji razbija predrasude o osobama oštećenog sluha:

 

Kada osobe oštećenog sluha traže posao, najveća prepreka su, naravno, predrasude. Potencijalni poslodavci ne skrivaju svoja mišljenja koja su najčešće rezultat nedovoljne informiranosti o gluhoći i gubitku sluha. Primjerice, poslodavac može biti uvjeren u to da će osobe oštećenog sluha cijelo vrijeme trebati imati tumača. Što je, naravno, pogrešno.

Najčešće predrasude oko poslovne komunikacije i osoba oštećenog sluha odnose se na to da:

  • sve osobe oštećenog sluha ne mogu govoriti: nisu sve slabočujuće osobe iste. Neki govore jako dobro, jasno i razgovijetno, dok drugima to teže polazi za rukom.
  • ako vičete, pomoći ćete slabočujućoj osobi da vas bolje razumije. Ovo obično nije slučaj, jer vikanjem „iskrivljujete“ govor. Bolje govorite prirodno, ugodnije uhu. Ni prebrzo i previše sporo. Pretjerano micanje ustima (kao dijela znakovnog jezika) ponekad može otežati slabočujućoj osobi da u potpunosti razumije o čemu se radi.
  • slabočujuće osobe nisu inteligentne kao osobe neoštećenog sluha. Ovo je jedna od najgorih predrasuda s kojima se nažalost susreću brojne slabočujuće osobe. Osobe oštećenog sluha nisu glupe. Jednostavno ne mogu čuti. Sposobnost odnosno mogućnost slušanja ne čini osobu inteligentnom. Slabočujuće osobe mogu učiniti sve one druge stvari koje rade osobe s ispravnim sluhom, a da nisu izravno povezane s osjetilom sluha.
  • slabočujuće osobe trebaju biti zaposlene na „nižim“ pozicijama: nisu svi ljudi isti. Osobe s oštećenim sluhom mogu raditi većinu poslova koje rade čujuće osobe. Nije u redu da gubitak sluha bude glavna prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. Postoje brojni načini nadomještanja sluha kao što su slušna pomagala. Slušna pomagala neće vam samo „vratiti“ sluh nego će poboljšati kvalitetu vašeg života.

 

Svi članovi društva trebaju biti ravnopravno prihvaćeni i svima treba pružiti jednake prilike. Pogotovo u današnje vrijeme kada uz rapidan razvoj tehnologije svima možemo ukazati na adekvatnu pomoć ili savjetovanje.