Autorica: Silvija Podoljak

Danas vam istječe rok za završetak zadatka, trebali biste završiti izvještaj, ali vi umjesto toga radije surfate po internetu, gledate televiziju i radite sve ono što vas odvlači od razmišljanja o zadatku. Sutra je ispit, a vi radije odabirete čitanje knjige, kavu s prijateljem, gledanje serije i nikako da se uhvatite učenja. Ili možda trebate obaviti neugodan razgovor s podređenim, suočiti se s kolegom koji vas je iznevjerio na zadnjem sastanku i radije čekate i odlažete u nedogled, ne želite misliti o tom i radite sve drugo, prije toga. Kad vam misli, ipak, skrenu na tu goruću temu osjećate krivnju, grižnju savjesti, strah i nelagodu.

Prokrastinacija je vještina

Jednom rječju – vi prokrastinirate, odlažete zadatke za kasnije. Vjerovali, ili ne, prokrastinacija je vještina koju njegujemo i koja nam pomaže da što više odugovlačimo, da odgađamo započeto ili da odgađamo završetak nekih obaveza.

Ako ste se prepoznali u opisima iznad, tada znajte da niste jedini i da čak 20% odrasle populacije u nečem prokrastinira. Mnogo je razloga za to, ali najveći leže upravo u strahovima koje osjećamo pri izvršavanju pojedinih zadataka – strahu od neuspjeha, strahu od autoriteta, strahu od suočavanja s drugim ljudima, strahu od konflikta, u perfekcionizmu, u niskom samopouzdanju, u nesigurnosti pa i u nedovoljnoj motivaciji i stresu. Stručnjaci ističu i manjak sposobnosti upravljanja vlastitim mislima, osjećajima i ponašanjima.

Utjecaj prokrastinacije na osobu koja odgađa svoje obveze 

Istraživanja su pokazala da prokrastinatori izbjegavaju neugodne osjećaje tako što se radije bave aktivnostima koja su usmjerena na neka ugodna iskustva, iako ih na kraju zadatak, ipak, čeka. Svaka osoba koja odlaže pojedine zadatke ima svoje individualne razloge za to i kompleksnu prošlost zbog čega odgađa. Iako je prokrastinacija voljno ponašanje, čijih posljedica je osoba svjesna, vrlo često volja i organizacijske vještine koje je osoba stekla u životu, nisu dovoljne da je motiviraju na napredak. Ovdje je važno raditi na razumijevanju samoga sebe, na samosvijesti i osvještavanju vlastitog ponašanja. Uz to, važno je pronaći i suosjećanje za samog sebe, ali i potražiti pomoć u coachingu ili terapiji. Srž problema jest upravo u tome da ta ugoda od aktivnosti kojima preusmjeravaju pažnju, kojima se radije okreću prokrastinatori, vrlo kratko traje, a dugotrajno donosi negativne posljedice. Osim toga, odlaganje poništava i vještinu planiranja koja je prioritet za profesionalni napredak te tako dovodi i do žaljenja za propuštenim prilikama.

“Ništa nije toliko iscrpljujuće kao vječna prisutnost neriješenog zadatka.“
William James

Kako se suočiti s prokrastinacijom

• Prepoznajte da prokrastinirate

To što čitate ovaj tekst, mnogo govori o tome da ste negdje prepoznali prokrastinaciju. Pronađite i detektirajte  koje to stvari, zadatke i situacije odgađate za kasnije. Ovo je prvi zadatak koji je važno osvijestiti. Pola posla smo napravili kad shvatimo o čemu se radi i da postoji rješenje za nas.

• Otkrite razloge zbog kojih odlažete pojedine zadatke

Istražite u kojim okolnostima odlažete zadatke. Je li u pitanju izbjegavanje zadataka, sumnja u vlastite sposobnosti, loša organizacija vremena, strah od suočavanja s nekim ili nešto drugo. Što je to što točno izbjegavate ili odugovlačite? Što osjećate kad se trebate suočiti sa zadatkom ili situacijom? Smatrate li da nije dovoljno dobro to što trebate isporučiti? Smatrate li da vi niste dovoljno napravili pa tražite još vremena? Ili sumnjate u vlastitu sposobnost da ćete nešto obaviti bez pogreške? 

• Budite ustrajni i pronađite svoje zašto

Kad imamo unutarnju motivaciju tada je sve lakše. Naše zašto može biti da od sada svoje zadatke rješavamo kako dolaze, da se ne gomilaju pa imamo osjećaj da nema više stresa koji nam dolazi zbog prokrastinacije. Možda je vaše zašto baš u ostvarivanju ciljeva koji su dovoljno veliki motivatori da vas pokrenu. Kad otkrijete vlastitu unutarnju motivaciju i razlog da ste prebrodili ovaj izazov, ona će biti veća od potrebe da odgađate zadatke. Kad shvatite da se možete suočiti sa svakim strahom koji vam dolazi, osjećat ćete se mnogo snažnije i to će biti vaša pobjeda nad samim sobom.

• Usvojite tehnike za bolju učinkovitost

Kako smo već spomenuli, prokrastinacija je vještina. Svaka vještina se uči i duboko usađuje u naše ponašanje. Kako je godinama nastajala, tako neće, u kratkom vremenu, niti nestati. Potrebno je vrijeme i dosljednost uz tehnike koje će vam pomoći da poboljšate svoju učinkovitost i potpuno se obračunate0 s prokrastinacijom.

• Oprostite sebi

Zašto je važno govoriti o samosuosjećanju pri prokrastinaciji? Većina ljudi koji odgađaju koriste negativne misli i riječi te upućuju ih samom sebi. Negativni unutarnji monolozi najviše utječu na nas. Probajte negativne misli zamijeniti onim pozitivnijim. Često je prokrastinacija i posljedica perfekcionizma – jer negdje sebi nismo dovoljno dobri. Ponekad si to ne želimo ni priznati. I zato je važno pronaći dovoljno snage da se suočimo sa samim sobom, da oprostimo sebi i da suosjećamo sa sobom, kao što bismo suosjećali sa svojim najboljim prijateljima. Budimo nježni prema sebi, oprostimo si i krenimo ispočetka.

Tehnike i alati za bolju učinkovitost

• Najzahtjevniji zadatak neka bude prvi s kojim se suočavate u danu

Ova tehnika poznata je i kao Eat that frog (istoimena knjiga, Brian Tracy). Bez obzira koliko je zadataka na vašem popisu najvažnije je da krenete s najvećim, najzahtjevnijim, najvažnijim zadatkom. Pune su autobiografije uspješnih ljudi u kojima naglašavaju da svoj uspjeh duguju upravo tome da su svoje najteže zadatke uvijek stavljali na vrh to-do liste. Kad „pojedemo tu žabu“ bit ćemo ponosni na sebe i što smo u tom danu napravili puno više nego što smo mislili jer sve drugo bit će lako.

• Multitasking je izašao iz mode

Multitasking je najveći neprijatelj učinkovitosti i fokusa i zato često mnogi radeći nekoliko poslova odjednom, odustaju od pojedinih zadataka pa tako i onih najzahtjevnijih. Umjesto toga, odaberite vrijeme u danu kad ćete se posvetiti pojedinom zadatku i tada se usredotočite isključivo na njega.

• Perfekcionizam – odgodite strah od neuspjeha

Odustanite od savršenog jer ono ne postoji. Nikad neće biti dovoljno dobro. Nikad uvjeti neće biti savršeni. Nikad neće biti sve savršeno. Osvijestite ovu zamku vlastitog uma. Perfekcionizam i čekanje pravih okolnosti direktno su povezani s odgađanjem. Ovdje je ključno da promijenite stav iz onog nije dovoljno dobro ili nije još pravi trenutak u dovoljno je dobro i pravi je trenutak baš sada. I ne zaboravite, nesavršen korak učinjen danas, bolji je nego savršen korak ne učinjen nikad. 

• Razlomite zadatak na manje dijelove

Ako je zadatak koji vas čeka zahtjevan i velik smijete svoj zadatak razdijeliti na manje zadatke koji će vas približiti vašem cilju. Takvi manji zadaci činit će se lakše izvedivim i prije ćete se uhvatiti mini zadataka da dođete do kompletno izvršenog zadatka.

• Uklonite sve distrakcije

Sve ono što može pridonijeti ometanju, a posljedično tome i ne izvršavanju zadataka uklonite iz okoline u kojoj radite. Sve ono što vas može odvući u one ugodnije aktivnosti, također, uklonite. Uklonite mobitel, utišajte notifikacije, maknite sve slične uređaje iz svoje blizine i posvetite se svom zadatku. Ovako ćete biti učinkovitiji, što god radili jer je vaš fokus samo na planiranom zadatku.

• Suočite se u mislima sa svojim strahom i prebrodite to

Učite iz svoje prošlosti. Sjetite se prethodnih situacija iz kojih ste na kraju, ipak, uspjeli obaviti zadatak, asertivno razgovarati s podređenim i prođite u mislima eventualne rečenice koje bi mogle biti korisne u tom razgovoru. Pripremite arsenal asertivnih argumenata i budite ponosni na sebe jer ste sada spremni. Suočite se sa svojim unutarnjim otporima i podsjetite da su sve frustracije do sada proizlazile upravo iz nečinjenja. Sad je vrijeme da se prisjetite i zadovoljstva koje je redovito izlazilo kad bi se na kraju, ipak, suočili s time. 

• Vizualizirajte svoj zadatak riješen

Kako izgleda slika vašeg ispunjenog zadatka? Položen ispit? Pozitivno odrađen razgovor? Predan izvještaj? Ispunjeno obećanje? Miran godišnji odmor? Vizualizirajte svoju sretnu budućnost. Koji je to korak koji morate poduzeti da biste se dobro osjećali i napravite ono što je potrebno prema tome? Projicirajući sebe u tom sretnom trenutku, kad su naši zadaci odrađeni, ispunjeni, poduzeti… već sada vas približavaju tom osjećaju. A taj lijepi osjećaj bit će dovoljna motivacija da nas pokrene – odmah sada.